Svečana akademija u povodu 100. obljetnice župe sv. Blaža u Zagrebu

U prigodi proslave 100. obljetnice zagrebačke župe sv. Blaža u ponedjeljak 6. lipnja u župnoj dvorani (bivša Kinoteka) održana je svečana akademija. Uz župljane, akademiji su nazočili i nekadašnji pastoralni suradnici u župi, kao i župnici drugih zagrebačkih župa. Svojom nazočnošću svečanost su uveličali zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski i sam jedan od župnih vikara i župnika slavljeničke župe, te dubrovački biskup Mate Uzinić. ak
Izražavajući dobrodošlicu, sadašnji, osmi u nizu župnik župe mons. Zvonimir Sekelj izrazio je radost zbog toga svečanog okupljanja u dvorani kina „Prosvjete” i Katoličkog doma kojega je 1944. godine blagoslovio ondašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.
Mons. Sekelj istaknuo je kako je sama stota obljetnica župe bila protekle godine, a proslava je započela posvetom oltara i novouređenog svetišta.
„Ovom akademijom želimo učiniti sjećanje na sve djelatnosti i djelatnike u zahvali i priznanju, jer sto godina u ovoj petoj po osnutku župi u gradu Zagrebu ima bogatu povijest koje se treba spomenuti. Koliko je kroz tih godina bogatstvo milosnog života preko brojnih svećenika zahvatilo stanovnike ove župe. Rast i svježinu, suvremenost u pastoralu donijeli su mnogi katolički intelektualci, umjetnici i drugi kulturni djelatnici, kao i redovnice Družbe Naše Gospe, i toliki neznatni, a toliko važni mali ljudi koji su ugrađeni u postojanje ove stoljetne župe. Dvojica ovdje nazočnih biskupa, dubrovački i zagrebački pridonose u kontinuitet povezanost crkvenosti, a ravnatelji i vjeroučitelji na području župe škola fakulteta i raznih zavoda pridonose širini i kvaliteti ljudskog djelovanja. Svima, ovdje nazočnima uz izraz poštovanja i zahvalnosti želim dobrodošlicu”, rekao je mons. Sekelj. Dubrovački biskup Josip Marčelić u pratnji dubrovačkih svećenika za posvetu crkve 1914. donio je skupocjeni relikvijar sa česticom sv. Vlaha. Od tada datira povezanost dva grada.
Obraćajući se okupljenima o jubileju, dubrovački biskup Mate Uzinić spomenuo je kako je prije 1700 godina nastala neraskidiva povezanost između sv. Vlaha i kršćanskoga naroda, ali i Gospodina Boga kojemu je postao svjedok u krvi. Prije 1040 godina nastala je pak neraskidiva povezanost sv. Vlaha s Dubrovnikom i njegovim stanovnicima. Ta povezanost, istaknuo je biskup „obilježava grad Dubrovnik, njegovu povijest, i sadašnjost. Dubrovčani su toliko željeli biti povezani sa sv. Vlahom da ne samo da su na sve zidove grada stavili njegov lik, nego su se potrudili da bi donijeli ono najdragocjenije što je ostalo, njegove moći. Grad Dubrovnik ljubomorno čuva tu povezanost. I ono što se dogodilo prije sto godina je iznimka. Drago mi je da je moj prethodnik Josip Marčelić bio hrabar te je dio onog najdragocjenijeg poklonio gradu Zagrebu i ovoj župi, i da je i po toj povezanosti između Dubrovnika i sv. Vlaha i kroz tu moć nastala povezanost koja je neraskidiva između dva grada, između feste sv. Vlaha u Dubrovniku i proslave sv. Blaža u Zagrebu. Nadam se da će ta povezanost nastaviti biti živa i budućih godina”, rekao je. Čestitajući obljetnicu, biskup Uzinić poželio je da tu župu i dalje čuva moćni zagovor dubrovačkog parca sv. Vlaha. ak5
Uime gradonačelnika Zagreba, akademiji je nazočila Elizabeta Knorr, zadužena za promicanje odnosa s vjerskim zajednicama. U kratkom obraćanju istaknula je kako je crkva Sv. Blaža ovome dijelu grada dala poseban znamen. Podsjetila je kako je ona kroz povijest bila mjesto susreta na kojem su se susretala neka od imena hrvatske, ali i svjetske umjetnosti. Izrazila je radost što sudjeluje na ovoj važnoj obljetnici te je zahvalila svim svećenicima, kapelanima i pastoralnim suradnicima koji su svoje služenje posvetili duhovnom vodstvu svih onih koji su svoje utočište pronašli upravo tu, u župi sv. Blaža.
Prenoseći čestitke zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, biskup Gorski izrazio je radost što sudjeluje na akademiji i vidi poznata lica. Istaknuo je važnost župe sv. Blaža u vjerskom životu grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije od samih početaka do danas. Podsjetio je kako je moderna hrvatska crkvena arhitektura započela s ovom crkvom. „Dugo planiranje, dugo traženje rješenja, a gradnja je započela tek onda kad se znalo koliko će novaca dati grad, koliko nadbiskupija, a koliko carski Beč. Želio bih da nešto učimo od toga: kako se planira gradnja i kako se ulazi u posao”, rekao je. Nadalje je kao primjer istaknuo dvoranu u kojoj se odvija svečanost, rekavši: „tada je mudri zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac shvatio da dolazi vrijeme slika i da se obrazovanje, utjecaj na mlade vrši preko slike, filma. Želio bih spomenuti da crkva Sv. Blaža, premda je nedovršena u cijeloj svojoj unutrašnjosti i cijelom svojom vanjskom formom je umjetničko djelo na kojem su sudjelovali najveći umjetnici onoga doba. A ovdje razmišljamo o drugoj umjetnosti, onoj sedmoj, a to je film. Danas se čudimo da se kultura odvojila od vjere. Ono doba nam je poticaj da spajamo kulturu i vjeru, i da Crkva mora imati prostor za kulturne djelatnosti i zbivanja”. Naposljetku je uputio i na znakovitost pastoralnoga rada.
Župa je imala sreću da je imala pokoncilske župnike mons. Vladimira Stankovića i mons. Danijela Labaša koji su bili otvoreni koncilskom duhu. Koliko je ta otvorenost bila značajna pokazuje i činjenica da je u podrumima crkve „Kršćanska sadašnjost” imala svoje skladište, uredništvo. Željelo se na sve načine potaknuti da taj duh Koncila zaživi i u ovim našim krajevima. Koliko se tu tribina, rasprava, susreta dogodilo to mogu posvjedočiti samo oni profesori i vjernici koji su na njima sudjelovati. To je dragocjeno iskustvo Crkve. Župa sv. Blaža bila je mjerilo, druge se župe nisu toliko spominjale, možda su imale veća okupljanja, no svi su pitali što se događa kod sv. Blaža, rekao je biskup. Osvrnuvši se na razdoblje svoga postoralnog djelovanja toj župi, biskup Gorski rekao je: „posebno me raduje da od svih mladih koji su se tada okupljali nitko nije otpao od vjere. Dobro su uspjeli u svojim zvanjima, ali ono što mi je najdraže je da su postali dobri vjernici. To mi je pokazatelj da moj rad nije ovdje bio uzaludan i koliko ova župa čini ono što joj je i poslanje, a to je širenje vjere. Želio bih da ovo mjesto i dalje ostane referentna točka za umjetnost, kulturu, za pastoralni rad”.
Tijekom programa predstavljen je župni vremeplov i župni spomenar, a svoja sjećanja na župu nekad i danas predstavili su pojedini župljani i pastoralni suradnici. Na kraju svečanost biskup Gorski i župnik mons. Sekelj podijelili su priznanja. Redovnice Družbe Naše Gospe dobile su priznanje za požrtvovni višegodišnji rad u župi i nesebično svjedočenje Radosne vijesti, a priznanja su dobili i svi oni oblici vjerničkoga života koji danas aktivno djeluju u župi: Dječji zbor, Zbor mladih „Esprit”, Mješoviti zbor, Zajednica ministranata, Župni Caritas, Molitelji krunice, Marijina legija, Molitvena zajednica muškaraca sv. Josip, Pokret Tješitelji Milosrdnog Isusa, Biblijska grupa te župna knjižnica. ak3
U programu svečane akademije sudjelovao je Mješoviti zbor i gudački kvartet župe pod ravnanjem Ronalda Brausa i uz orguljsku pratnju Davora Ljubića, potom Anica Zubović, dramski umjetnik Velimir Čokljat te Marko Lubura iz Udruge studenata „Libertas”.