Župa

Župa sv. Blaža osnovana je dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola 1. travnja 1915. Granice naznačene župe u početku su se prostirale na sjeveru od župe Šestine do Save na jugu. U tome je razdoblju župa brojila tridesetak tisuća župljana, da bi samo petnaestak godina kasnije broj vjernika u župi porastao na 61 tisuću. Radi kvalitetnog pastoralnog djelovanja župa sv. Blaža rasterećena je osnutkom župe sv. Antuna Padovanskog, župe sv. Josipa na Trešnjevci, župe Marije Pomoćnice na Knežiji i župe sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti te najmlađe župe sv. Kvirina Sisačkog na Pantovčaku, osnovane 1999. godine. Zamisao o gradnji crkve i župnog dvora na ovome području javila se sedamdesetih godina 19. stoljeća zauzimanjem ondašnjeg prebendara Eduarda Suhine. Za Božić 1932. postavljen je najljepši ukras u crkvi – umjetnički mramorni oltar. Poput onih u crkvi sv. Marije u Bijaćima iz 9. st., te u katedralama u Poreču, Rabu, Zadru, Trogiru, Splitu, Korčuli, Kotoru i u Zagrebu, i ovdje baldahin stoji na glavnom oltaru nad svetohraništem usred apside, postavljen na četiri stupa s kapitelima, koji su ukrašeni sa 16 raznih simbola vjerničkog karaktera, a završava nadgradnjom – piramidom.

Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911., a u crkvu sv. Blaža postavljene su 1915. Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine.

Mnogi se slažu kako uz zagrebačku prvostolnicu, baroknu divot-crkvu sv. Katarine i crkvu sv. Marka, ova crkva svojim arhitektonskim rješenjem i unutarnjim uređenjem (iako još nedovršenim) ulazi u red najljepših sakralnih građevina grada Zagreba.