Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj objavila je 13. svibnja 2017. godine priopćenje u kojem stoji da je Sveti Otac Franjo prihvatio ostavku na službi pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbiskupije preuzvišenog mons. Valentina Pozaića, zbog zdravstvenih razloga.

Valentin Pozaić rođen je 15. rujna 1945. godine u Selnici, župa Marija Bistrica, u brojnoj obitelji roditelja Janka i Agate rođene Salar. Nakon završene osnovne škole, koju je pohađao u Selnici i Bedekovčini, sjemenišnu gimnaziju upisao je na zagrebačkoj Šalati.

Po završetku drugoga razreda stupio je u Družbu Isusovu. Filozofsko-teološki studij pohađao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu.

Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1973. godine, a nakon ređenja studij je nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriana, gdje je 1975. postigao bakalaureat iz moralne teologije, a 1984. godine na istome je sveučilištu i doktorirao. Od 1977. do 1979. bio je članom uredništva Hrvatskoga programa Radio Vatikana.

Nakon završenoga studija vratio se u Zagreb i preuzeo službu profesora moralne teologije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 1990. do 1994. predavao je predmet bioetika na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Profesor je kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

U znanstvenom radu osobito se istakao na području bioetike pa je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove osnovao i Centar za bioetiku, a istraživanja je vršio i usavršavao se u svojoj specijalizaciji na „Joseph and Rose Kennedy Institute of Ethics“ u Washingtonu, na „Linacre Centre for Health Care Ethics“ u Londonu te na „Instituto Borja de Bioetica“ u Barceloni.

Od 1990. do 1993. bio je član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere. Od 1991. duhovni je asistent Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a od 1996. duhovni savjetnik Europske udruge katoličkih liječnika (Ecclesiastical Assistant – FEAMC European Federation of Catholic Medical Associations).

Od 1994. do 2000. godine bio je rektor Kolegija Družbe Isusove na Jordanovcu. Objavio je više znanstvenih članaka u stručnim časopisima, a autor je i više knjiga s područja moralne teologije.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Nadbiskupa zagrebačkog, 2. veljače 2005. godine, a za biskupa je zaređen u zagrebačkoj katedrali na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka 2005. godine.

Predsjednik je Vijeća HBK-a za nauk vjere i član Vijeća HBK-a za obitelj.

Pismo zagrebačkog nadbiskupa svećenicima i vjernicima prigodom ostavke mons. Pozaića.

U pripremi za Četvrto sinodsko zasjedanje koje će se održati 6. i 7. listopada 2017., zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić imenovao je članove Sinodskoga povjerenstva za Četvrto tematsko područje Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu.
Voditeljem Povjerenstva imenovan je mons. dr. Stjepan Baloban, a članovima mons. Zlatko Koren, s. Jelena Lončar, gđa Blaženka Jančić i prof. dr. sc. Gordan Črpić.
Prema odredbama čl. 18 Pravilnika Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije voditelj sinodskoga povjerenstva za tematsko područje ima zadaću: predstaviti tematsko područje o kojem će se raspravljati na sinodskome zasjedanju; moderirati radom sinodskoga zasjedanja; dati pravo riječi prema redoslijedu prijavljenih u Tajništvu Sinode; voditi raspravu i odgovoriti, ako smatra potrebnim, na pojedina izlaganja članova Sinode; nakon rasprave pripremiti tekstove za glasovanje, te predstaviti tekstove prije glasovanja.

Pomoćnici u sinodskome povjerenstvu za tematsko područje u svemu pomažu voditelju sinodskoga povjerenstva za tematsko područje.

‘Majko Božja Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas’.

31. svibnja 2017. u 19 sati u zagrebačkoj katedrali.

Tako su pred glasovitom slikom, u tišini Gornjega grada uz odsjaj svijeća, stoljećima molili Zagrepčani. Blagdan Majke Božje Kamenitih vrata, koji se slavi 31. svibnja, ujedno je i Dan grada Zagreba.

Davne 1242. godine Gradec, današnji Zagreb, Zlatnom bulom proglašen je slobodnim kraljevskim gradom. Zlatna je bula nalagala da grad mora biti opasan zidinama i utvrdama i da se u njega može ući samo kroz gradska vrata.

Danas najpoznatija i jedina sačuvana stara gradska vrata su Kamenita vrata, za koja se pretpostavlja da su podignuta 1266. godine. Nalaze se u zgradi koja je ostatak utvrde, a oblikovana je poput pravokutne kule s kolnim prolazom.

Početak štovanja Majke Božje Kamenitih vrata povezan je s požarom koji je kasno navečer, s 30. na 31. svibnja 1731. godine buknuo u zgradi sjemeništa sv. Josipa i proširio se, najprije po cijelom Gornjem gradu, a sutradan i susjednim Kaptolom. U požaru su izgorjela i Kamenita vrata te stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Treći dan nakon požara, pregledavajući zgarište udovica je u pepelu pronašla neoštećenu sliku Svete Marije, kojoj je izgorio samo drveni okvir. O tom čudu brzo se pročulo u Zagrebu. Pobožna je udovica pod svodom Kamenitih vrata dala podići mali oltar i tako omogućila svim sugrađanima da štuju tu svetinju. Zanimljivo, stručna komisija potvrdila je da je 1929. godine slika bila zahvaćena plamenom, koji je uništio njezinu drvenu podlogu. Pokus je dokazao da Majka Božja nije naslikana na materijalu otpornom na vatru.

Slika Majke Božje koja se nalazi u svetištu prikazuje Gospu kao vladaricu. Ima žezlo u lijevoj ruci. Desnom pridržava malog Isusa koji u lijevoj ruci drži mali globus. Lik Majke Božje Kamenitih vrata ugrađen je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj gledamo plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Oltar sa slikom Majke Božje štiti barokna, izvanredno lijepa ograda, a izradio ju je majstor Ivan Korta, 1778. godine. Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.

Kardinal Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba.

Čikaški nadbiskup kardinal Blase Joseph Cupich predvodit će na svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata, 31. svibnja 2017. godine euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali, s početkom u 19 sati. Nakon mise uslijedit će hodočasnička procesija sa svijećama od katedrale, Bakačevom ulicom, Trgom bana Josipa Jelačića te Ilicom, Mesničkom, trgom sv. Marka do Kamenitih vrata, gdje će svečanost završiti molitvom i blagoslovom.

Kardinal Blase Joseph Cupich rođen je 19. ožujka 1949. u Omahi, u američkoj saveznoj državi Nebraska. Za svećenika je zaređen 16. kolovoza 1975., a za biskupa biskupije Rapid City u Južnoj Dakoti zaređen je 1998. godine. Godine 2010. imenovan je biskupom biskupije Spokane u saveznoj državi Washington, a četiri godine kasnije imenovan je čikaškim nadbiskupom. Studirao je na sjevernoameričkom Papinskom fakultetu u Rimu i na Papinskom sveučilištu Gregoriana gdje je magistrirao teologiju.

Licencijat postiže na Američkom katoličkom sveučilištu, a na istom sveučilištu 1987. godine postiže i doktorat iz područja sakramentalne teologije. Za kardinala je kreiran 19. studenoga 2016. godine.

Član je Kongregacije za biskupe, te član mnogih vijeća pri Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Vijeće za ekumenske i međureligijske odnose, Vijeće za komunikacije, Vijeće za Crkvu u Središnjoj i Istočnoj Europi itd.

Kardinal Cupich hrvatskog je podrijetla. Njegova baka Barbara Bahun rođena je u župi Vinica 1901. godine. Nakon Prvog svjetskog rata otišla je u SAD te u Nebraski zasnovala svoju obitelj. U Nebraski je upoznala Ivana Majhana, rođenog 1897. u Kohanjcu, Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Žakanje kraj Karlovca, te su zajedno imali četvero djece, među kojima je bila i kći Marija, rođena 1924. godine.

Marija se pak udala za Blaža Cupicha te su imali devetero djece, pet kćeri i četiri sina, među njima i malog Blasea, današnjeg čikaškog nadbiskupa.