Kristova muka – dovoljan uzor i vodič kroz život

Muka Kristova

Ako Gospodin ponekad dopusti da trpimo bolesti, patnje i muke koje su osobito teške i ozbiljne, pomoći će nam i utješit će nas razmatranje Kristove boli i Kristove muke.

Isus je iskusio sve vrste tjelesne i moralne patnje: Trpio je od pogana i Židova; od muškaraca i žena, poput sluškinje koja je optužila svetoga Petra. Trpio je od vladarâ i njihovih službenika, od običnoga naroda […]. Trpio je od rođaka i prijatelja, od Jude, koji ga je izdao i Petra, koji ga je zanijekao. […] Trpio je zbog prijatelja koji su ga napustili, zbog glasina i uvrjeda protiv njega. Njegovo je dostojanstvo trpjelo poruge i ismijavanje, čak su mu i odjeću oduzeli, jedino što je imao. U duši je osjećao tugu, prazninu i strah, na tijelu bolove od rana i udaraca biča.

»Čitajmo stalno muku Gospodinovu«, savjetovao je sveti Ivan Zlatousti, »jer će nam to neizmjerno koristiti. Čak i ako si tvrđi od kamena, razmatranje poruga kojima je Isus bio podvrgnut, zatim ismijan i udaran i njegove završne agonije učinit će te mekšim od voska i iskorijeniti svu taštinu iz tvoje duše.« Mnogi su se ljudi obratili pažljivo meditirajući Muku.

Sveti Toma Akvinski rekao je: »Kristova muka je dovoljan uzor i vodič kroz život.« Posjetivši jednom svetoga Bonaventuru, sveti Toma ga je upitao u kojim je knjigama našao tako dobar nauk koji je izlagao u svojim djelima. Priča se da mu je sveti Bonaventura pokazao raspelo, već pohabano od mnogih poljubaca koje mu je utisnuo, i rekao: »Ovo je knjiga koja mi je kazala sve što sam napisao, ono malo što znam, naučio sam iz nje.« Raspelo je mnoge svece naučilo trpjeti i istinski ljubiti Krista.

Muka Gospodnja treba biti čest predmet naše molitve, posebno u ovim danima koji su tako blizu središnjem otajstvu našega otkupljenja.

»Ako je ikako moguće, htio bih osjetiti sve što ti osjećaš. Ali ti si savršen čovjek i tvoji su osjećaji daleko profinjeniji od mojih. Gledajući tebe, uvijek iznova uviđam da ne znam trpjeti. Zadivljen sam tvojom spremnosti da se u potpunosti predaš. Isuse, moram ti reći da sam kukavica. Gledajući te čavlima pribijena na križ, kako ‘trpiš koliko se samo može trpjeti, ruku raširenih u gesti Vječnoga Svećenika’ (Sveti Josemaría Escrivá, Sveta krunica), želim te zamoliti nešto što će možda izgledati ludo: želim te slijediti, Gospodine. Želim se potpuno predati tebi, jednom i zauvijek, i biti spreman učiniti sve što želiš od mene. Znam da nisam ni približno toliko jak da bih mogao izvršiti takav zadatak. Ali znam da te volim, Isuse.« (M. Montenegro, Via Crucis, XI.)

Ova meditacija kratki je izvadak iz dnevnih meditacija koje se cjelovite nalaze u knjizi Francisca Carvajala: Razgovarati s Bogom. Svezak II. (Korizma i Veliki tjedan)

Bitno.net

ZNANOST I VJERA – akademik Vladimir Paar u župi sv. Blaža

Znanost i Vjera, akademik Vladimir Paar, župa sv. Blaža
U ponedjeljak, 23. ožujka, u župnoj dvorani u Kordunskoj ulici, u organizaciji Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika i župe sv. Blaža iz Zagreba održano je predavanje akademika Vladimira Paara na temu Znanost i vjera. Niz predavanja na ovu temu održano je dosad u petnaestak gradova diljem Hrvatske. Na samom početku župnik domaćin, mons. Zvonimir Sekelj, pozdravio je dvjestotinjak okupljenih. Akademik Paar predavanje je započeo osobnim svjedočanstvom o sluzi Božjeg kardinalu Franji Kuhariću, kojega je upoznao kao samoborskog župnika. Pritom je naglasio kako je kardinal Kuharić uvijek pokazivao velik interes za odnos znanosti i vjere, posebno u pitanjima postanka svijeta i čovjeka.
Spomenuo je i blaženog Alojzija Stepinca, koji je poput svog suvremenika Alberta Einsteina, u svojim osobnim spisima ustvrdio kako između vjere i znanosti nema sukoba i suprotnosti već postoji snažno međusobno prožimanje, odnosno komplementarnost. To je kasnije potvrdila i enciklika Fides et ratio svetog Ivana Pavla II. Akademik je otvorio pitanje evolucije svijeta i čovjeka, pitanje ljudskog genoma, pitanje svemira i naših neznatnih saznanja o njemu. Na kraju svog izlaganja akademik je zaključio kako svako novo znanstveno saznanje otvara barem desetak novih pitanja za koja do tada nismo ni znali da postoje. Uslijedila je rasprava u kojoj je dvjestotinjak prisutnih moglo postaviti pitanja. Raduje interes za ovako ozbiljna pitanja koja često ostaju zanemarena, rekao je akademik. Susret je zaključio riječima Alberta Einsteina: svako ozbiljno bavljenje znanošću vodi prema Bogu.
Doria Podvorec,
župna medijska suradnica