Mladi protiv prostitucije i trgovanja ljudima: najtežih oblika nasilja nad ženama

 Mladi protiv prostitucije i trgovanja ljudima: najtežih oblika nasilja nad ženama

U Vatikanu je, u Papinskoj akademiji znanosti (Casina Pio IV.) je 15. i 16. studenoga 2014. održan prvi međunarodni simpozij mladih s temom Mladi protiv prostitucije i trgovanja ljudima: najtežih oblika nasilja nad ženama.

Sveti Otac Franjo je želio ovom inicijativom dati podršku radu i zalaganju svima koji nastoje pomoći žrtvama, kao i samim žrtvama te se informirati o tome što mladi mogu i što čine kako bi pomogli u suzbijanju trgovanja ljudima. Cilj je ovog simpozija bio osvijestiti najučinkovitije načine suzbijanja trgovanja ljudima, posebice mlađoj populaciji i osvijestiti potrebu za preventivnim djelovanjem.

Dvodnevni su simpozij organizirali Papinska akademija znanosti, Global Freedom Network te argentinska organizacija Vinculos En Red. Na simpoziju je sudjelovalo više od 70 izlagača i promatrača iz SAD-a, Kanade, Malezije, Brazila, Meksika, Bolivije, Argentine, Ekvadora, Zelenortske Republike, Gane, Kenije, Nigerije, Kambodže, Tajvana, Indije, Slovačke, Švedske, Velike Britanije, Irske, Poljske, Hrvatske, Španjolske, Rumunjske, Italije, Grčke, Mađarske, i Francuske.

Mladi protiv prostitucije i trgovanja ljudima: najtežih oblika nasilja nad ženama

Jedna je od izlagačica bila i s. Stanka Oršolić iz Hrvatske, kao članica RENATE organizacije (Religious Networking Against Trafficking and Explotation). Njezino je izlaganje bilo na temu Rehabilitacija žrtava trgovanja ljudima s duhovne točke gledišta, a nastalo je na temelju prošlogodišnjeg iskustva rada sa žrtvama trgovanja ljudima i volontiranja u organizaciji The Medaille Trust u Londonu.

Izlagači su se dotakli gorućih pitanja problematike trgovanja ljudima, poglavito prostitucije, postojećih raspravâ u pojedinim zemljama, legislative, poteškoća, uzroka trgovanja ljudima, žrtava, procesa oporavka, životnih priča pojedinih žrtava, a nekoliko je žrtava trgovanja ljudima osobno posvjedočilo svoju životnu kalvariju.

Kako mladi uvijek donose svježu perspektivu, nove ideje i inicijative, tako su i na ovom simpoziju predložili nekoliko konstruktivnih i konkretnih koraka koje treba poduzeti u prevenciji i suzbijanju trgovanja ljudima. Simpozij je po prvi put organiziran sa svrhom globalnog povezivanja mladih i njihovih organizacija, razmjene iskustava, pomaganja te umrežavanja radi suradnje na sljedećim projektima i inicijativama.

U nedjelju je popodne Sveti Otac posjetio sudionice i sudionike simpozija, istaknuvši da je naše vrijeme ono vrijeme u kojem se ljudska bića tretiraju kao stvari koje se bacaju. Naglasio je važnost vraćanja dostojanstva svakom ljudskom biću jer smo svi u Božjim očima vrijedni. Sveti Otac je izrazio svoje zadovoljstvo gledajući mlade koji su se obvezali pomagati drugima dragovoljno riskirajući svoj život i ulažući svoje sposobnosti i vrijeme na dobrobit drugih. U borbi protiv trgovanja ljudima važna je suradnja i posvećenje, a Sveti Otac je to je slikovito opisao procesom nastanka sendviča, citirajući tako Luisa Landriscinu.

Po završetku simpozija mladi su sastavili, potpisali i predali Prvu međunarodnu deklaraciju mladih protiv prostitucije i trgovanja ljudima Svetom Ocu te tako digli svoj glas kao aktivni branitelji i promicatelji zaštite osnovnih ljudskih prava osudivši sustav koji omogućava svaki oblik ropstva. Neki su od potpisnika Deklaracije i sami bili žrtvama trgovanja ljudima.

Deklaracija ističe što bi države i pojedinci trebali učiniti kako bi pomogli žrtvama i doprinijeli suzbijanju trgovanja ljudima. Potaknuti riječima Svetog Oca, izrečenim na svjetskom danu mladih, održanom u Rio de Janeiru, borili su se za različite socijalne i političke promjene krenuvši od postavke da su svi ljudi jednaki i slobodni te da se trebaju ujediniti u spašavanju i osnaživanju žrtava trgovanja ljudima i drugih oblika ropstva kako bi im vratili njihova temeljna ljudska prava.

s. Stanka Oršolić

 PRIPREMA-PLAKAT-drugi

 

Dan starijih i bolesnih župljana

Dan starijih i bolesnih, župa sv. Blaža

Zagrebačka župa sv. Blaža, u subotu 22. studenog, obilježila je Dan starijih i bolesnih župljana pod geslom Besplatno primiste – besplatno dajte! To je već tradicionalan susret koji organiziraju Caritas župe i zajednica mladih. Susret je započeo u župnoj dvorani euharistijskim slavljem koje je predvodio župnik mons. Zvonimir Sekelj. U prigodnoj homiliji je naglasio kako je Isus svojim čovještvom prihvatio i našu ljudsku patnju, bolest i slabost. Time je pokazao posebnu blizinu svima onima među nama koji trpe na duši i tijelu. Susret se nastavio u župnoj vjeronaučnoj dvorani gdje je zbor mladih pripremio prigodni program pod nazivom Život je putovanje – putujmo zajedno! Volonteri župnog Caritasa pripremili su domjenak i okrepu za sve sudionike. Susret je završio nizom starogradskih pjesmama koje su izvodili članovi župnog mješovitog zbora. Pedesetak korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Centar te starijih i bolesnih župljana radosno su se odazvali te kroz molitvu, pjesmu i druženje pokazali kako je mladost bolja ako uči od starosti a starost ljepša ako ima pomoć mladosti.

Doria Podvorec, župna medijska suradnica

Učenice Ženske opće gimnazije posjetile hrvatske branitelje

Učenice Ženske opće gimnazije posjetile hrvatske branitelje

Učenice Ženske opće gimnazije sestara milosrdnica iz Zagreba jučer su posjetile hrvatske branitelje u Savskoj ulici. Osim izvedbi domoljubnih i crkvenih pjesama, djevojke su im poklonile i tortu s tradicionalnim geslom svoje gimnazije: Pro Deo et Patria (Za Boga i domovinu).

Učenica Marta Novaković pročitala je pismo braniteljima, koje je sama sastavila.

Čujem, vidim, znam! Znam jer vi ste živi svjedoci. Znam jer vaše oči govore, vaša tijela, vaša srca… A što ja to znam? Što to znaju generacije i generacije koje su uz vas u ovim trenucima? Što to mi vidimo, čujemo, osjećamo? Nepravdu, dragi moji. Osjećamo nepravdu koja vas pogađa iz dana u dan sve više i više. Osjećamo vašu tjeskobu, gorčinu i bol pa se i sami pitamo… Zar je moguće? Koliko će još ovaj narod nositi teret nemara visokopozicioniranih? Koliko će dugo ljudi samo gledati i šutjeti? Koliko će dugo u ovoj državi ljudi biti višak, tehnološki višak, predmeti?

Koliko će još dugo moj otac i mnogi od vas s gorčinom umjesto s ponosom istaknuti svoj braniteljski identitet? Gdje smo mi to? Kako smo dospjeli ovdje? Kako se uspjelo dogoditi da one koji su život izlagali u obrani, sada uspoređuju s onima koji su nemilosrdno napadali i sijali smrt.

Dozvolite mi da se, još uvijek zatečena apsurdom današnjeg sustava, zapitam… Hoće li doći vrijeme kada će zakon narediti da mi svoje roditelje odbacimo kao tehnološki višak? Vi jeste roditelji, roditelji svoje djece, ali i ove domovine jednako tako. I ova država nipošto ne smije ostati bez svojih roditelja, zaštitnika jer vi ste oni koji su bez razmišljanja, zaštitnički krenuli zadržati, obraniti svoje – naše! I uspjeli ste, doista jeste. Uvijek će generacije drage nam Hrvatske zahvaljivati i diviti se vašoj odvažnosti, plemenitosti, ljubavi prema svojoj domovini…

Ovdje ste već 24. dan. Ovdje neki od vas ponovno proživljavaju agoniju onih ratnih noći. Ovdje ste sve samo ne ono što zaslužujete – biti prihvaćeni. Mi smo danas ovdje kako bismo vam u ime mnogih, koji ne mogu osobno doći, pružili taj osjećaj prihvaćenosti i poštovanja koje zaslužujete…

U ime cijele naše škole želim vam zahvaliti što postojite i što se ne predajete. Ovoga puta niste sami, ovaj put ćemo se svi zajedno boriti. Ovo je, nažalost, još jedan rat, ali drugačiji… Ovo je rat u kojem nema prolijevanja krvi, nema onih kosaca smrti. Sada se borimo kako bi potvrdili, ukazali da ste vi ti kojima trebamo zahvaliti jer bez vas i vaše žrtve mi danas ne bismo bili svoji na svome.

Jer, što je dijete bez roditelja, što je kuća bez temelja, što je Hrvatska bez branitelja?! Uz vas, s vama, zajedno po već dobivenu bitku, pobjedu! Jer vaša nas je neizmjerna ljubav naučila koliko se jako može voljeti i bezuvjetno davati sebe za braću, sestre, domovinu. Vaša velika žrtva zauvijek nam je podsjetnik da zahvaljujemo što imamo priliku slobodno hodati ovim ulicama, što možemo sklapati ruke u Božjem domu štono ste ga očuvali i očima uprtim u Nebo vapimo: „Bože, čuvaj našu domovinu, štiti i blagoslivljaj naše heroje, naše branitelje.“
Bog vas blagoslovio!

Marta Novaković, 4. c,
Ženska opća gimnazija sestara milosrdnica